Biluš za N1 o pranju novca: Bez pomoći izvana, malo toga možemo sami učiniti

Hrvatska od nedavno više nije na tzv. sivoj listi FATF-a, globalne organizacije za praćenje usklađenosti sa međunarodnim standardima na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Tim povodom razgovarali smo s prvim čovjekom Ureda za sprečavanje pranja novca u Hrvatskoj, Antom Bilušem.

"Riječ je o organizaciji koja postoji još od 1989. Godine na sastanku G7 država, tada se time pokušavalo umanjiti opasnosti od pranja novca koji je zarađivan uslijed prodaje I krijumčarenja droge, kasnije se to proširilo i na financiranje terorizma. Više od 200 država svijeta mora pratiti njihove preporuke", kazao je.

"Bilo je nedostataka 2022."

"Jedno vrijeme su pratili samo usklađenost nacionalnih zakonodavstava, ali odnedavno se prati i učinkovitost tj primjena zakonskih propisa o sprečavanju pranja novca. Hrvatska je bila evaluirana prema preporukama, izvješće iz 2022. uspostavilo je da je bilo nedostataka i Hrvatska je 2023. zavšila na listi država koje se posebno prate od strane stručnjaka FATF-a. Zakonodavstvo je bilo usklađeno, ali cijeli sustav - koji je dosta kompleksan, prati i međunarodnu suradnju te koordiniranost brojnih sektora - nije i Hrvatska je na nekim područjima morala biti bolja, nije riječ samo o jednoj ili dvije konkretne stvari", dodao je.

Očekivanja od države

"Prvo što se očekivalo od države je da se na najvišoj razini iskaže spremnost da se stvari mijenjaju, što je ministarstvo odmah i napravilo te koordiniralo rad HNB-a, DORH-a, Porezne uprave, tu su i HANFA i SOA itd. Država mora svaka četiri mjeseca obavještavati stručnjake FATF-a, a područja u kojima smo morali vidljivo napredovati su procesuiranje kaznenih djela pranja novca, učinkovite mjere oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi, spremnost na istraživanje financiranja terorizma, uspostava sustava provedbe međunarodnih mjera ograničavanja - to smo svi pratili nakon uvođenja sankcija Rusiji i Bjelorusiji."

Znamo li koliko se u Hrvatskoj pere novca?

"Znamo li koliko se u Hrvatskoj pere novca, ili ga se barem pokušava oprati? S naše pozicije je o tome uvijek teško govoriti, postoje neke grube procjene o postotku odnosno udjelu u BDP-u, no mi se uvijek ograđujemo i kažemo: perač novca je samo onaj koji je pravomoćno osuđen. Važno je naglasiti da ti slučajevi nikad nisu isključivo domicilni, ili su to sve rjeđe I rjeđe, nego se obično mora istraživati kompleksna mreža međunarodnih transakcija. Ako ne tražimo pomoć izvana, odnosno, ako ne surađujemo, malo toga možemo sami učiniti", zaključio je Biluš.